I dok oktobarske temperature i dalje ostaju neuobičajeno visoke, domovi zdravlja u Srbiji bilježe pojačan priliv pacijenata, a među njima je mnogo djece s respiratornim i stomačnim tegobama. U Domu zdravlja Savski venac u Beogradu u samo jednom danu obavljeno je više od 300 pregleda, što pokazuje koliko su ambulante opterećene u periodu kada se istovremeno šire tri različite virusne infekcije.
Zdravstveni radnici navode da je ovakav pritisak u jesenskim mjesecima očekivan, ali ove godine dodatno komplikuje činjenica da se više virusa zadržava u opticaju istovremeno. To znači da pacijenti dolaze sa simptomima koji se preklapaju, pa je pregled često tek prvi korak u razlikovanju blaže prehlade od ozbiljnije infekcije.
Prema riječima dr. Maline Rakić, specijalistkinje u Domu zdravlja, oktobar nije neobičan mjesec za porast virusnih oboljenja, ali se sada paralelno javljaju respiratorni virusi, stomačne infekcije i tegobe koje podsjećaju na gripu. Upravo ta kombinacija stvara dodatni pritisak na ordinacije, a posebno na dječje odjele, gdje se najbrže vidi koliko se infekcije lako šire u kolektivima poput vrtića i škola.
Više virusa istovremeno mijenja sliku bolesti
Dr. Rakić objašnjava da su u opticaju adenovirusi, rinovirusi i parvovirus B19, uz viruse koji izazivaju simptome slične gripi. Zbog toplijeg vremena nego što je uobičajeno za sredinu jeseni, virusi se, kako kaže, zadržavaju duže i lakše kruže među ljudima. Pacijenti zato često dolaze sa slikom bolesti koja ne liči samo na jednu infekciju, već na nekoliko različitih stanja koja se preklapaju.
Takva situacija otežava i samu procjenu na pregledu, jer visoka temperatura, kašalj, curenje nosa ili upala grla ne moraju značiti isto kod svakog pacijenta. U praksi to znači da ljekari moraju pažljivije pratiti tok bolesti, naročito kod djece i starijih, kod kojih se simptomi mogu brzo pogoršati.
Zbog toga se u ambulantama ne traži samo dijagnoza, nego i procjena da li će bolest proći uz kućno liječenje ili zahtijevati dodatni nadzor.
To se posebno osjeća među roditeljima koji dovode djecu s temperaturom, upaljenim grlom ili stomačnim tegobama. U takvim okolnostima prvi simptom ne mora odmah otkriti o čemu je riječ, pa se preporučuje oprez i praćenje promjena iz dana u dan.
Pritisak na domove zdravlja zato nije samo posljedica broja oboljelih, nego i činjenice da je za svaku sliku bolesti potrebno više vremena, više pregleda i više procjene nego tokom mirnijih perioda godine.
RSV posebno zabrinjava najmlađe pacijente
Među virusima koji se trenutno intenzivnije šire posebno mjesto zauzima respiratorni sincicijski virus, poznat kao RSV. Kod odraslih se često manifestuje kao blaža prehlada, ali kod dojenčadi i male djece, naročito mlađe od godinu dana, može izazvati znatno ozbiljnije posljedice. U tim slučajevima infekcija se može razviti u bronhiolitis ili upalu pluća, zbog čega ljekari ovom virusu posvećuju posebnu pažnju.
Dr. Rakić navodi da su među simptomima RSV-a curenje nosa, kašalj, povišena temperatura i otežano disanje. Upravo otežano disanje najčešće predstavlja znak zbog kojeg se porodice javljaju hitnije nego kod obične prehlade. U zdravstvenim ustanovama već je zabilježen porast hospitalizacija povezanih s ovim virusom, što dodatno opterećuje bolničke kapacitete, posebno na odjelima koji primaju djecu.
Iako se simptomi na početku mogu činiti bezazlenima, iskustvo pokazuje da se kod najmlađih stanje može mijenjati brže nego što roditelji očekuju. Zato zdravstveni radnici insistiraju na ranom prepoznavanju znakova gušenja, iscrpljenosti i ubrzanog disanja. U takvim situacijama vrijeme postaje važan faktor, jer razlika između kućnog oporavka i bolničkog nadzora može biti vrlo mala.
Porast pregleda nije samo pitanje velikog broja pacijenata, već i toga što se virusne infekcije brzo prenose u zatvorenim prostorima. Škole, vrtići i porodična okupljanja stvaraju uslove u kojima se oboljeli lako međusobno zaraze, a zatim simptome prenesu i u domove zdravlja. To dodatno pojašnjava zašto se isti dan u ambulanti mogu pojaviti i djeca s respiratornim tegobama i oni s problemima varenja.
Stomačne infekcije i upala grla među najčešćim razlozima dolaska
Osim respiratornih virusa, ljekari ističu i česte crijevne infekcije, prije svega rotavirus, koji se gotovo svake godine pojavljuje u oktobru. Riječ je o vrlo zaraznom uzročniku akutnog gastroenteritisa, a najčešće pogađa djecu mlađu od pet godina. Simptomi uključuju vodenasti proljev, povraćanje, bolove u trbuhu i povišenu temperaturu, što vrlo brzo može dovesti do dehidracije ako se ne reaguje na vrijeme.
Dr. Rakić upozorava i na slučajeve u kojima djeca dolaze zbog upale grla, što može ukazivati na adenovirusnu infekciju. Viralna angina, kaže ona, česta je pojava, a prati je povišena temperatura, upala ždrijela i krajnika. Budući da se simptomi različitih infekcija često preklapaju, roditeljima nije uvijek lako procijeniti koliko je stanje ozbiljno, pa upravo zato ljekari preporučuju da se ne čeka predugo s pregledom.
U takvoj situaciji posebno je važno pratiti koliko dugo traju temperatura, povraćanje ili proljev. Ako dijete duže od dva dana ima ove tegobe, savjet je da se javi ljekaru, jer odgađanje može dovesti do ozbiljnijih posljedica, među kojima je i dehidracija. U praksi to često znači da porodice moraju reagovati ranije nego što bi to učinile kod obične sezonske prehlade.
Ljekari zato preporučuju i jednostavne mjere koje mogu pomoći oporavku i smanjiti rizik od širenja bolesti. To uključuje redovno pranje ruku, prozračivanje prostorija i boravak na otvorenom kada to vremenske prilike dozvoljavaju. Uz to, savjetuju toplije napitke, svježe cijeđene sokove i tople domaće supe, posebno kada je riječ o djeci koja se oporavljaju kod kuće.
Važno je i da dijete bude u mirnom i udobnom okruženju, kako bi se moglo odmarati bez dodatnog napora.
U širem smislu, ova sezona pokazuje koliko zdravstveni sistem može biti opterećen i kad nije riječ o jednoj velikoj epidemiji, nego o više različitih virusa koji kruže istovremeno. Svaki dodatni pregled znači i dodatni pritisak na osoblje, prostor i medicinski materijal, a u takvim okolnostima rana reakcija porodica postaje važan dio ukupne zaštite.
Za roditelje, međutim, najvažniji ostaje isti zadatak: prepoznati trenutak kada simptomi prelaze granicu uobičajene jesenske prehlade i zahtijevaju pregled bez odgađanja.
